Koliko iznosi održavanje bazena i koji su koraci na kojima se njihovi naručitelji mogu poskliznuti, razgovaramo s arhitekticom koja bazene projektira drugima, ali i sebi.
Čim temperature krenu strelovito rasti, u potrazi za osvježenjem mnogi će potegnuti prema bilo kakvom izvoru vode. Pred sezonu kupanja bavimo se bazenima, fontanama i toplicama. Gošća Koordinacije je Brankica Grmoja, arhitektica koja dobro zna koji je značaj boravka uz vodu. Projektiranje te izgradnju bazena prošla je sa svojim klijentima, ali i u “vlastitom dvorištu”.
Održavanje bazena i fontana je skup sport. Koliko skup sport?
Grmoja: Samo održavanje nije toliko skup sport, barem što se bazena tiče. Ako je bazen kvalitetno projektiran i izveden, samo održavanje nije sporna stavka u odnosu na ono što on daje, bilo u komercijalne ili privatne svrhe. Konkretno, za jednu sezonu koja traje četiri do pet mjeseci na kemiju potrebnu za održavanje bazena potrošit ćete tristotinjak eura.
Na početku sezone ga trebate napuniti, a govorimo recimo o bazenu u sklopu obiteljske kuće koji je oko 30 kvadratnih metara prosječne dubine. Punjenje bazena doći će vas stotinjak eura, a prilikom tjednog održavanja i čišćenja treba uzeti u obzir isparavanje vode. Na isparavanje ode otprilike dodatan volumen bazena pa računamo stotinu eura više.
Ako govorimo o bazenu za komercijalnu namjenu, onda prilikom održavanja u obzir treba uzeti cijenu radnog sata za onoga tko će se time baviti. Za kuću od šestero do osmero ljudi netko treba doći dva puta tjedno i potrošiti tri do četiri radna sata pa i to treba uračunati u ukupni iznos održavanja.
No ponavljam – za ono što vam bazen daje, ovo nisu visoki iznosi. Skuplje ga je napraviti.
Naišla sam na podatak da Rim obiluje s više od 200 fontana. Proputovali ste cijeli svijet pa što kažete – koliko su važne fontane u kontekstu planiranja vizure grada?
Grmoja: Jako. Fontane su oduvijek prisutne u planiranju urbanizma grada i one su važan iskaz našeg urbaniteta. Tako treba i ostati. Fontane koje smo naslijedili trebamo održavati. S druge strane, fontane koje se tek planiraju treba mudrije projektirati jer živimo u nekim novim vremenima.
Za fontane mislim isto što i za bazene – nisu one neki veliki trošak kad uzmemo u obzir koliko su atraktivne. Važnije je razmišljati o potrošnji vode, aspektu koji je jako bitan u zadnje vrijeme. U Europi i ostatku svijeta su više senzibilizirani za ovo pitanje u odnosu na nas iz jednostavnog razloga što nemaju pitku vodu. No, morat ćemo i mi početi razmišljati o tome jer nećemo uvijek imati tu privilegiju.
Dobro planiranje i pametno dizajniranje mogu riješiti i ovaj izazov. Fontana se ne mora uvijek koristiti, nego za posebne prilike ili tek u pojedinim godišnjim dobima. Ali ih svakako trebamo imati u našem okolišu.
Diljem Hrvatske su u tijeku obnove bazena i bazenskih kompleksa. Što podrazumijeva energetska obnova bazena?
Grmoja: Zatvoreni bazenski kompleksi troše puno energije i oni se trebaju svi kompletno obnoviti. Dakle energetski se trebaju obnoviti svi sustavi, automatizacija, ovojnice. Kako se energetski obnove tako se ujedno i moderniziraju zbog čega se cjelokupno iskustvo njihova korištenja podiže na višu razinu.
Projektirate drugima bazene, ali ste njegovu izgradnju prošli i iz perspektive klijenta za vlastiti bazen. Što ste doznali o bazenima, gdje se investitor iz neznanja može poskliznuti, na kojim stavkama?
Grmoja: Nakon što se donese odluka o izgradnji bazena, najprije treba ići arhitektu i to je korak koji se ne bi smio preskakati. Nerijetko imamo slučaj da su naši klijenti prilično dobro upoznati s Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima u kojemu piše za što ne treba ishoditi građevinsku dozvolu. Bazen je uistinu građevina za koju ne trebate građevinsku dozvolu sve dok nije veći od sto kvadratnih metara i dok je ukopan u zemlju. I tu ljudi prestanu čitati što piše u nastavku. Zato bi trebali angažirati arhitekta da im protumači cijeli dokument. Naime, taj Pravilnik što se tiče svih jednostavnih građevina pa tako i bazena uistinu znači da ne treba ishoditi građevinsku dozvolu – ali treba sve ostalo. Primjerice projekt. Arhitekt prilikom izrade projekta proučava je li izgradnja bazena u skladu s prostornim planom i ostalim zakonima.
Druga stavka je izvedba. Treba potražiti dobrog majstora koji je već izgradio niz bazena. I treba biti prisutan na gradilištu kod izvođenja radova. Bazen je jednostavna građevina, ima zidove i jednu ploču, hidroizolaciju te završne elemente. Iako to nije kompleksna građevina, ona svejedno mora biti dobro izvedena. Beton mora biti ravan i dobro izveden. Armatura mora biti dobro postavljena s dovoljnim slojem zaštite jer u suprotnom može doći do korozije. Nadalje, ako bazen nije statički proračunat, može puknuti.
Kod završnog izgleda treba pripaziti kako se postavljaju pločice i koji materijal se bira. Kad se bazen dobro projektira i izvede, poslije je održavanje pjesma.
Zašto su nam važne toplice?
Grmoja: Toplice puno znače za jednu turističku državu kao što je Hrvatska. Naročito zato što se mahom nalaze na kopnu. A sve više pažnje se pridaje stvaranju turističkog sadržaja u kontinentalnom dijelu Hrvatske zbog razlijevanja turista. Ne smijemo zaboraviti da su nam toplice važne i zbog zdravstvenog sustava, ali i zdravstvenog turizma.
Naposljetku su toplice značajne za sve građane. Baš kao i fontane ili gradski bazeni, da s obiteljima vikendima mogu poći na izlet i opuštanje. To je ono što zaista podiže kvalitetu života građana.
Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.