Iz Hrvatske pošte kažu da je u planu proširivanje novoizgrađenog stroja za automatsko komisioniranje robe, ali i da roboti unutar njega neće zamijeniti postojeće zaposlenike
Koji su sve izazovi pred poštanskim sektorom?
Baras: Možemo slobodno reći da je poštanski sektor jedna od najdinamičnijih branši. Faktori poput klimatskih promjena, intenzivnih tržišnih trendova, proboja novih tehnologija pa čak i geopolitičkih previranja, svi se oni lome upravo na poštanskom i logističkom sektoru.
Mi na sve pobrojane izazove ne gledamo kao na probleme, nego radije kao na prilike. Ako pogledate u povijest, vidjet ćete da je pošta kroz stoljeća društvenih i civilizacijskih promjena uvijek stvarala neke nove načine da spaja ljude. Što se tiče izazova za Hrvatsku poštu, govorimo o dvije stvari. Prva je promjena u strukturi pošiljki, znači veliki rast paketa i paketnog poslovanja. Drugi izazov je nužnost transformacije tog paketnog poslovanja u zeleno i održivo kako bismo sačuvali okoliš.
Što je logistikom, kako ona mijenja današnje poslovanje?
Baras: Paketno poslovanje koje smo spomenuli oblikuje i logistiku koja postaje sve važnija. Logističke usluge, distribucijski centri i skladišta postaju sve traženije usluge na tržištu. Tu prvenstveno mislim na e-trgovinu. Efikasnost logističkih operacija i lokacija skladišta su dobitna kombinacija i to je ono što dovodi do zadovoljnog kupca.
Što ste promijenili u radu po pitanju novih zahtjeva u logistici?
Baras: Na domaćem tržištu postoji nedostatak specijaliziranih skladišta koji se bave isključivo brzim segmentom logistike stoga ovdje vidimo veliki potencijal i priliku za rast. Upravo je novootvoreni stroj za automatsko komisioniranje robe (robotsko skladište, op. a.) ta prilika jer prvi u Hrvatskoj nudimo takvu uslugu. Na taj stroj se naravno veže i širenje kapaciteta. Ove godine planiramo izgraditi novo visokoregalno skladište koje je trenutačno u fazi projektiranja.
Na veće kapacitete se veže i paketna dostava za što u Hrvatskoj također postoji velik potencijal. Zbog toga smo osmislili Cargo Polo. Riječ je brendu paketne dostave Hrvatske pošte. Njime ćemo zaokružiti cjelokupnu ponudu naših logističkih usluga. Na paketnu dostavu se veže prijevoz kamionima tako da ove godine imamo u planu nabavu novih vozila kako bismo proširili transportne kapacitete.
S čim robotsko skladište najviše pomaže – oko deficita radne snage ili bržeg te opsežnijeg razvrstavanja pošiljki?
Baras: Želim odmah napomenuti da bilo kakva automatizacija ili nove tehnologije nisu zamjena radnicima Hrvatske pošte. Cilj robota je pomoći i olakšati ljudima pri obavljaju radnih zadataka. Isti je slučaj i sa strojem za automatsko komisioniranje robe. On značajno ubrzava proces skladištenja, pripreme robe te slanja na dostavu. Zbog toga se dio radnika po potrebi može prebaciti na druge poslove unutar odjela.
Namjeravate li nastaviti s robotizacijom poslovanja i koje su mogućnosti implementacije?
Baras: Što se tiče nastavka robotizacije i daljnjih ulaganja u tom smjeru, Hrvatska pošta zadnjih godina intenzivno ulaže u razvoj infrastrukture tako da ovaj stroj nikako nije finalna točka ulaganja. Štoviše, s rastom broja paketa i novim suradnjama, nastavit ćemo ulagati u infrastrukturu kako bismo zadovoljili potražnju.
Već sada po pitanju ovog stroja za komisioniranje robe imamo u planu njegovo proširivanje, ali to sve ovisi o potrebama samog posla.
Što je s postojećim lokacijama Hrvatske pošte koje ste zadržali – kakve promjene unosite u te poštanske urede?
Baras: Hrvatska pošta ima najveću maloprodajnu mrežu u Hrvatskoj, 1016 poštanskih ureda koji se nalaze u više od 800 mjesta diljem zemlje. Otprilike polovica tih ureda nalazi se u ruralnim dijelovima, uključujući otoke. I upravo je ta polovica najviše u fokusu tvrtke. Stanovnicima manjih mjesta želimo pružiti jednaku razinu usluga kakve imaju korisnici u većim gradovima. Pritom ne mislim samo na poštanske usluge, nego i na njihovu raznovrsnost.
Već duže vrijeme ulažemo u poštanske urede na način da ih postupno pretvaramo u centralna mjesta na kojima korisnici mogu obaviti većinu onih stvari za koje bi inače morali ići na niz drugih lokacija ili u veće gradove.
Ove godine u suradnji s državom radimo na novom projektu u sklopu kojega poštanske urede namjeravamo pretvoriti u jedinstvena upravna mjesta. To znači da će korisnici u najbližem poštanskom uredu moći obaviti sve ono za što su do sada morali obilaziti razne šaltere ili ići u veće gradove.
Koji su glavni strateški ciljevi Hrvatske pošte za budućnost?
Baras: Strateški ciljevi se vežu uz dva ključna izazova. Najprije je to promjena u strukturi pošiljki zbog čega radimo na reorganizaciji tvrtke te povećanju produktivnosti. Uz to održivo poslovanje. Potonje je jedan od stupova korporativne strategije Hrvatske pošte iz razloga što održivo poslovanje nema alternativu. Zbog toga smo zadovoljni što danas možemo reći da imamo najveći zeleni vozni park u Hrvatskoj, vlastitu mrežu punionica, energetski učinkovite objekte. No najviše nas veseli što su naši poštari i poštarice prošle godine prešli 14,5 milijuna zelenih kilometara čime smo smanjili emisiju ugljičnog dioksida za 18 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.