Zadnjih pet godina govori se o procvatu građevinskog sektora diljem Hrvatske. Ipak, velik dio svih građevinskih projekata financira se europskim novcem. Uskoro će taj izvor financija presušiti, a pitanje je – tko će i što graditi nakon toga? Po odgovor na ovo, ali i nekolicinu ostalih pitanja na aktualne građevinske teme došli smo kod Gorana Lapića, direktora građevinske tvrtke Valakon. Cijeli razgovor pogledajte u Koordinaciji.
Građevinarstvo je u ovom trenutku u izazovnoj situaciji i to ne samo kod nas. U kojoj mjeri je hrvatski građevinski sektor ovisan o događanjima u građevinarstvu u inozemstvu?
Lapić: Hrvatski građevinski sektor je značajno ovisan o događajima iz Europske unije i svijeta. To se odnosi na tržište materijala, radne snage, ali i tehnologije. To znači da se mi u Hrvatskoj kontinuirano moramo tome prilagođavati, po mogućnosti što brže.
Što kažete o načinu na koji funkcioniraju javne nabave u građevinarstvu?
Lapić: Javna nabava u građevinarstvu često odražava nedovoljno pripreme i kontrole u fazi prije objave natječaja. Uz to i kontrole provedbe samog natječaja. Primjerice, često se događa da opisi troškovničkih stavki opisima nisu usklađene s projektnom dokumentacijom te da su napisani dvosmisleno što kod nas ponuđača otvara brojna pitanja prema naručitelju. Što može dovesti do višemjesečnog produženja roka provedbe javnog natječaja.
Nedavno smo svjedočili i nesrazmjerno niskim cijenama od strane podizvođača. Takve situacije projekt mogu odvesti u krivom smjeru. Tako izvođač da bi kompenzirao nižu cijenu ugrađuje manje kvalitetne materijale, a radovi se izvode nekvalitetno.
Građevinari i projektanti pa čak i građani koji investiraju u izgradnju žale se na otežan postupak dobivanja građevinske dozvole u Hrvatskoj. Koje su ključne prepreke, zašto to toliko dugo traje i kako bi se taj proces mogao pojednostaviti?
Lapić: Nekoliko faktora utječe na stanje koje imamo. Jedan od glavnih je sigurno preopterećenost sustava u javnim tijelima koja su zadužena za donošenje dozvola. Trebalo bi stimulirati radni kadar koji se ondje tek zapošljava, uključujući učinkovitije vrednovanje njihovih rezultata. Apropos toga, postoji i nestručan dio kadra koji je ondje ostao zaposlen.
Još jedna stavka koja usporava proces ishođenja građevinske dozvole može biti i neodgovarajuća projektna dokumentacija koja može uključivati dvosmislena objašnjenja. Treba naglasiti i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa koji se često znaju zanemariti u cijeloj pripremi izgradnje.
U konačnici, tu je zastarjela infrastruktura. Prometnice, kanalizacija, vodovod. Sve to je preduvjet za dobivanje građevinske dozvole. Često se to prebaci na investitora, financijski i organizacijski. To naravno ne bi trebao biti slučaj, nego bi lokalne i regionalne samouprave trebale pratiti investicije i biti, da ne kažem – korak ispred.
S kojim izazovima se suočavate u Valakonu?
Lapić: Baš kao ni kolege, niti nas nije zaobišao izazov pronalaska kvalitetne radne snage. Uz to i poskupljenje materijala za rad što je posljedica inflacije, ali i povećane potražnje. To u konačnici dovodi do probijanja budžeta i samih rokova izgradnje. Regulatorni propisi se također često mijenjaju tako da je to najizazovnije s čim se susrećemo u svakodnevnom radu.
Puno je skela posvuda, a dobar dio njih je u potpunosti otvoren. Kako zakonski propisi određuju ispravnu zaštitu skela i građevina?
Lapić: Oni su ključni za sigurnost radnika na gradilištu. U Hrvatskoj određeni zakoni, pravilnici i norme reguliraju na koji način skele moraju biti postavljene da bi se minimalizirali rizici od nesreća i šteta.
Govoreći o skelama, na hrvatskom tržištu se nedavno pojavila nova zaštitna folija uz cerade koje se obično koriste. Kako biste usporedili učinkovitost rada na zgradi koja na sebi ima termoskupljajuću foliju u odnosu na ceradu?
Lapić: Cerada može biti kompliciranija za postavljanje. Također može doći do odizanja u slučaju snažnog vjetra. Za jedno gradilište u centru Zagreba umjesto cerade smo odabrali termoskupljajuću foliju kako bismo si osigurali kontinuitet rada. Eliminirajući utjecaj loših vremenskih uvjeta možemo posao napraviti u kontinuitetu i brže. U tom smislu nam je investicija u termoskupljajuću foliju opravdana.
Kojim se sve projektima bavite u Valakonu?
Lapić: Najizazovniji su nam projekti konstruktivne i cjelovite obnove povijesnih i kulturnih značajnih objekata gdje se susrećemo s brojnim izazovima u vidu nekih statičkih rješenja, otežanog pristupa pojedinim građevinama s obzirom da se većina nalazi u centru grada. Vrlo je važna i komunikacija s konzervatorima i restauratorima.
Sve u svemu, drago nam je da smo značajan kotačić prilikom obnove građevina takvog značaja.
Uskoro će biti iskorištena sva europska sredstva kojim se zadnjih pet godina gradilo i obnavljalo po Hrvatskoj. Što nas čeka nakon toga?
Lapić: Tako je, to ide svom kraju, ali se nadamo da će se usvojiti nekakva strategija razvoja infrastrukture i daljnje obnove grada odnosno regije koji će i dalje poticati gospodarski rast. Na zadovoljstvo nas i svih građana.
Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.