Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, komentira aktualnosti iz hrvatskog građevinskog sektora.
Gošća prve Koordinacije u 2025. je Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva. S njom razgovaramo o najvažnijim pitanjima koja su 2024. obilježila građevinski sektor.
Čestitke na izboru za predsjednicu Europskog vijeća inženjerskih komora! Što to znači za hrvatski inženjerski sektor?
Dražin Lovrec: Hvala lijepo. Europsko vijeće inženjerskih komora je organizacija koja zastupa više od 300 tisuća ovlaštenih inženjera na nivou Europske unije, u zemljama gdje su oni licencirani odnosno ovlašteni ili komorski udruženi. Što to znači za Republiku Hrvatsku?
Prije svega je to za mene jedna velika čast jer sam prva žena koja je izabrana na tu poziciju. Nadalje, to ima značaj za našu građevinsku komoru, naše inženjere i Republiku Hrvatsku. U Europskoj komisiji možemo zastupati raznolike interese naših ovlaštenih inženjera.
Nedavno su iz HUP-ovog odjela graditeljstva te Sindikata graditeljstva Hrvatske upozorili na nepoštenu konkurenciju od strane trećih zemalja prilikom javnih nabava. Spominju se Turska i Kina kao zemlje koje na natječajima daju nerealno niske ponude i na taj način otimaju posao domaćim tvrtkama. Kako se tome može stati na kraj?
Dražin Lovrec: Mi kao struka proklamiramo da odnos cijene i kvalitete bude takav da kvaliteta bude presudna u dobivanju ponuda. I to tako da se tehnička osposobljenost kandidata boduje više nego što je to sada slučaj u procesima javne nabave. Iako se i sad u obzir uzimaju ta dva kriterija, opet na kraju niža cijena pobjeđuje.
Smatramo da to nije najbolje za naše projekte jer najniža cijena često ne može pružiti odgovarajuću kvalitetu. Naš HUP je to ocijenio tako da su kineske i turske tvrtke zbog financijske podrške koje dobivaju iz svojih zemalja za hrvatska poduzeća nelojalna konkurencija.
Zagovara se to da se hrvatski graditeljski sektor što više podrži te da se domaćim tvrtkama pruži više mogućnosti da rade projekte u Republici Hrvatskoj.
Nina Dražin Lovrec
Projekt izgradnje riječkog tunela Podmurvice 2024. godine je dobio čak tri Kolosa. Po čemu je taj projekt toliko iskoračio u odnosu na ostale građevinske projekte u Hrvatskoj?
Dražin Lovrec: Specifičnost tog projekta jest to što se on nalazi ispod urbanog područja. Vrlo je mali nasip nadsloja tla iznad samog tunela što je zahtijevalo posebnu pažnju i prilikom projektiranja i kod izvedbe radova.
Iznad tunela se nalaze neboderi, škole, vrtići, tako da se kod iskopa u stijeni koristila posebna tehnologija, ali i ručno bušenje. Miniranje se trebalo vrlo kontrolirano izvoditi, a uz to je trebalo redovito mjeriti podrhtavanja tla – kako u tunelu, tako i iznad njega kako se ne bi oštetili objekti na toj lokaciji.
Svi građevinski projekti koji se rade u urbanim područjima idu u kategoriju vrlo složenih upravo zato jer radovi ne utječu samo na prostor gradilišta, nego na cijelu okolinu.
Građevinska nagrada Kolos dodjeljuje se od 2011. godine. A Vi ste bili u prvoj generaciji nagrađenih i to dok ste radili na projektu izgradnje Arena Centra. Pa ponovno 2014. za projekt izgradnje zagrebačkog putničkog terminala. Sad ste na funkciji predsjednice građevinske komore koja ovu nagradu dodjeljuje. Je li veći užitak dobivati ili dodjeljivati nagrade?
Dražin Lovrec: Dobiti nagradu od struke, od kolega koje su prepoznale tvoj rad i doprinos koji si dao graditeljskoj struci je zaista izuzetno. Svaki je čovjek ponosan kad dobije tu nagradu i kad statuu Kolosa gleda u vitrini, prezentira svojoj obitelji i bližnjima.
Sada iz pozicije predsjednice mogu reći da svakom dobitniku Kolosa prilikom njezina preuzimanja zatreperi srce. Naročito kolegama koje dobiju nagradu za životno djelo.
Zadržimo se na pozitivnim primjerima za kraj. Koji dijelovi Hrvatske su uspješno oživjeli građevinskim projektima, gdje su se napravile pohvalne građevinske inicijative?
Dražin Lovrec: Kao građevinarka se mogu pohvaliti da smo povukli značajna sredstva za mnoge infrastrukturne projekte u Hrvatskoj. Posebno bih istaknula Pelješki most s pristupnim cestama kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata, a gdje nije samo riječ o povezivanju kopna i mora, nego je riječ o povezivanju cijele države.
Osim toga imamo i željeznički projekt Dugo Selo-Križevci. U pripremi je i veliki projekt povezivanja Rijeke te Karlovca. Ta poveznica bi trebala postati vrata prema Europi. Značajna europska sredstva povučena su za projekte vodnog gospodarstva koja se odnose na izgradnju svih kanalizacijskih mreža u gotovo svim hrvatskim gradovima.
Za kraj moram istaknuti i sredstva koja su uložena u mega projekt obnove nakon dva hrvatska potresa.
Ne smijemo zaboraviti ni energetsku obnovu.
Dražin Lovrec: Da, treba spomenuti i energetsku obnovu koja je u tijeku i za koju se stalno objavljuju novi natječaji. Što za javne odnosno višestambene zgrade, a što za privatne kuće.
Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.