Krajem rujna svečano je otvorena obnovljena prva cijev tunela Učka. Radovi su trajali manje od godinu dana, a mi doznajemo koji veliki građevinski projekti su upravo u tijeku ne bi li se Istarska županija u potpunosti povezala s ostatkom Hrvatske
Gost rubrike Notes još uvijek je u slavljeničkom raspoloženju. I to zbog slavlja koje traje od jeseni 2024. Razloga za slavlje itekako ima jer je u godinu dana svečano otvorio obje cijevi tunela Učka. O sigurnosti i brzini prometovanja tunelom te o budućim strateškim projektima BINA Istre govori njezin generalni direktor, dr. sc. Dario Silić.
Do sada su se dojmovi sigurno slegnuli nakon svečanog otvorenja obnovljene prve cijevi tunela. Sad na neko vrijeme možete odmoriti od slavlja?
Silić: Istina. Emocije su se polako slegnule, ali ponos i zadovoljstvo su još uvijek postojani. Iza nas je veliki posao, ali i prekrasan trenutak kojeg smo nedavno podijelili s našim djelatnicima, partnerima i lokalnom zajednicom. No BINA Istra nikada ne miruje – slavlje traje kratko, a brzo potom se vraćamo planiranju novih faza izgradnje.
Govoreći o izgradnji, posebno nas je razveselila potvrda da će se kroz nekoliko godina zaista ići u pretvaranje Istarskog ipsilona u Iks. Koji je prvi korak koji namjeravate poduzeti?
Silić: Prvi korak je izrada tehničke i prometne studije koja će definirati optimalno rješenje i faznost radova. U tijeku je priprema za ishođenje potrebnih dozvola te usuglašavanje potreba s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Nakon toga slijedi projektiranje te definiranje financijskog modela.
Naš cilj je da prelazak Istarskog ipsilona u puni profil Iksa bude logičan nastavak razvoja koji smo započeli prije 30 godina. Projekt Iks prije svega znači brže, sigurnije i protočnije putovanje, ali i dodatan poticaj gospodarstvu i turizmu te ravnomjeran razvoj cijele Istarske županije. Njime će se stvoriti novi koridor za putnike koji bi mogli iz Labina brodovima putovati do Krka, Cresa i Lošinja i time dobiti na vremenu što je posebno važno ljeti tijekom velikih prometnih gužvi na Krku. Svaka minuta kraćeg putovanja i svaka vožnja bez zastoja znači bolju kvalitetu života.
Temeljem suvremene druge cijevi tunela Učka i svih promjena koje ste uveli u rekonstruiranoj prvoj cijevi, koja je procjena – koliko će se smanjiti broj nesreća u odnosu na razdoblje prije radova na obje tunelske cijevi?
Silić: Uzmimo u obzir da je u zadnjih trideset godina više od 83 milijuna korisnika prošlo kroz tunel Učku bez ijednog poginulog. To najvećim dijelom možemo zahvaliti vatrogasnom odjelu koji broji dvadeset i jednog vatrogasca i zbog toga smo izuzetno ponosni. Međutim, to ne znači da smo mogli i dalje mirno spavati.
Uz odvojene prometne tokove u vidu dvije tunelske cijevi, bolju vidljivost te automatizirane sigurnosne sustave, rizik od frontalnih sudara će svakako biti smanjen. Usporedimo li to s prethodnom, 2024., godinom, nismo imali niti jednog poginulog putnika, a istovremeno smo u zadnjih godinu dana imali otprilike 6000 intervencija i asistencija. To vjerujem dovoljno govori o snazi, ali i odgovornosti BINA Istre. Uvjeren sam da će obje cijevi tunela Učka ostati simbol stabilne i sigurne vožnje.
Osim sigurnosti prometovanja, građane posebno veseli brzina kojom će sada stizati do Pule. Ipak, na to će morati malo pričekati. Koliko dugo?
Silić: Nova protočnost kroz tunel već sad skraćuje putovanje do Pule. Međutim, pravi efekt će putnici osjetiti tek dovršetkom ostalih radova koji su u tijeku, a to je dionica do Matulja. Po završetku tih radova te spajanjem s dionicom HAC-a na riječkoj obilaznici, putovanje od Zagreba do Pule bi trebalo trajati manje od dva i pol sata.
Na kojem velikom projektu sada radite i u kojoj su fazi radovi?
Silić: U tijeku su veliki građevinski radovi na tri različite lokacije. Prvi radovi vezani su uz dupliranje postojećeg vijadukta Mirna u dužini od 1,2 kilometra. Projekt je zahtjevan zbog specifične metode temeljenja te primjene plutajućih pilota.
Drugi radovi odvijaju se na vijaduktu Limska Draga. Ondje u odnosu na vijadukt Mirna imamo nešto kvalitetniju geološku sliku te manju dužinu od petstotinjak metara. Ali vijadukt Limska Draga je viši, stupovi mu dosežu stotinu metara.
Treći projekt usmjeren je na dupliranje dionice duge 22 kilometra od tunela Učka prema Matuljima. Ondje je najveći izazov što se radovi odvijaju u naseljenom području tako da svakodnevno radimo pod prometom bez zaustavljanja. Sva tri projekta predstavljaju investiciju od više od 200 milijuna eura. Sve radove nam je u cilju dovršiti do kraja 2026. unutar roka i proračuna.
Paralelno s građevinskim radovima radimo na implementaciji novog sustava naplate i cestarine. To je takozvani “free flow” sustav, nacionalni strateški projekt resornog ministarstva, a mi smo dio tog projekta. Želimo da naši korisnici putuju bez zaustavljanja, dakle bez rampi i u slobodnom protoku u jednom interoperabilnom sustavu zajedno s Hrvatskim autocestama.
Sigurna sam da imate barem petogodišnju viziju poslovanja i unapređenja rada BINA Istre. Što vas i nas čeka kad Istarski ipsilon osvane u punom profilu?
Silić: Naša vizija je jasan nastavak svega što radimo zadnja tri desetljeća. Želimo sigurnu, pametnu i održivu autocestu. Kada Ipsilon postane Iks, Istra će biti prometno povezana s ostatkom Hrvatske – usudit ću se reći – na razini najmodernijih europskih regija. U planu je i daljnja digitalizacija, uvođenje naprednih sustava za praćenje prometa te novih zelenih rješenja i postavljanja električnih punionica što se trenutačno događa duž cijelog Istarskog ipsilona. Uz to imamo na umu još snažniju podršku lokalnim zajednicama kroz društveno odgovorne projekte.
Da zaključim – u ovih 30 godina zajedno smo pokazali da infrastruktura može postati simbol zajedništva i solidarnosti. Čeka nas novo poglavlje razvoja u kojemu Istra postaje još dostupnija, sigurnija i povezanija.
Pogledajte cijelu emisiju i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.