Direktor BINA Istre otkriva što možemo očekivati od istarske mreže autocesta u idućih pet do deset godina, ali i koji su aktualni projekti u tijeku
Naš današnji gost je Dario Silić, generalni direktor BINA Istre, koncesionara Istarskog ipsilona. S njim razgovaramo o najvećim infrastrukturnim projektima na zapadu Hrvatske.
Istarski ipsilon već desetljećima igra ključnu ulogu u razvoju regije. Kako danas gledate na njegov utjecaj?
Silić: Kada govorimo o Istarskom ipsilonu, ne govorimo samo o cesti. Govorimo o krvotoku Istre. To je infrastruktura koja pokreće doslovno život cijele regije. Zamislite, u jednom danu kroz cijeli taj sustav prođe i do 60 tisuća vozila. Na godišnjoj razini govorimo o brojci od 13 milijuna vozila. Samo tijekom ljeta njime prođe trećina ukupnog turističkog prometa Hrvatske.
Drugim riječima, bez Istarskog ipsilona kakvog danas poznajemo turizam u Istri jednostavno ne bi postojao. Doduše, njegov utjecaj seže puno dalje od turizma. On je Istri omogućio da postane konkurentnija za investitore, logistiku te za gospodarstvo u cjelini. Povezao je Istru s ostatkom Hrvatske, ali i Europe.
Ono što mi je posebno važno naglasiti jest da je Istarski projekt „proof of concept“ odnosno pravi primjer javno-privatnog partnerstva u cestovnoj infrastrukturi. Kroz njega je investirano više od milijardu eura.
Istra je dugo bila prometno specifična regija. Koliko su projekti BINA Istre promijenili njezinu povezanost s ostatkom Hrvatske?
Silić: Otvorenje druge cijevi tunela Učka bio je za nas povijesni trenutak. U ovom je trenutku to najmoderniji tunel u Hrvatskoj. Njegovo probijanje trajalo je tri godine, a s tehničke strane je bilo izuzetno zahtjevno. Istovremeno smo temeljito rekonstruirali prvu tunelsku cijev. A uskoro će dovršetkom dionice Učka-Matulji korisnici od Pule do Zagreba i obratno moći doći za otprilike dva i pol sata bez zaustavljanja.
Kad govorimo o velikim infrastrukturnim projektima, gdje je granica između potrebe i strateške vizije?
Silić: U ovakvim projektima granica između potrebe i vizije ne postoji. Ako gradite samo za danas, već ste na neki način zakasnili. Cestovna infrastruktura ove razine mora se projektirati za idućih 30, 40, pa čak i 50 godina. Zato jer nju ne gradimo za promet koji sada vidimo, nego i za onaj koji tek treba doći.
Zato primjerice Istarski ipsilon nisu samo asfalt i beton. Umjesto toga gledamo ga kao sustav u dvije dimenzije – fizičkoj i digitalnoj. Ta prva dimenzija je sve ono što prolaznici vide svojim očima. Potonja se veže uz sve što upravlja tim sustavom. Senzorima, videoanalitikom, pametnom signalizacijom, pravovremenim prepoznavanjem potencijalnih problema.
Trenutačno se radi na dovršenju mosta Mirna te vijadukta Limska Draga. Što će ova dva projekta donijeti Istarskom ipsilonu?
Silić: Moram reći da je kod oba projekta riječ o vrlo zahtjevnim uvjetima, kako u građevinskom, tako i u financijskom smislu. Vijadukt Limska Draga trebao bi biti gotov do srpnja ove godine, a most Mirna do kraja 2026. Ukupna vrijednost oba projekta iznosi oko 200 milijuna eura, međutim odlučili smo unatoč izdacima ne povisivati iznos cestarine.
Kako će autoceste izgledati za pet do deset godina – po pitanju naplate, ali i tehnologije te održivosti?
Silić: S uvođenjem free flow sustava naplate, vozači će svugdje prolaziti bez čekanja i rampi. To znači manje gužvi, veću sigurnost te puno ugodnije iskustvo putovanja, posebice u špici sezone. Drugi faktor je onaj koji se razvija iza kulisa. Već sada u tunelu Učka postoji pametan sustav koji prepoznaje incidentne situacije. U sljedećih nekoliko godina idemo korak dalje prema analitici podataka, prediktivnom održavanju te umjetnoj inteligenciji koja može reagirati i prije no što problem nastane.
Govoreći o održivosti, autoceste prestaju biti samo prometnice te postaju dio energetskog i ekološkog sustava. Širimo mrežu električnih punionica, uvodimo rješenja za smanjenje buke te zaštitu vode. Pritom pazeći da cijeli sustav ostavi što manji ugljični otisak. Cilj je da Istarski ipsilon, odnosno budući Iks kroz pet do deset godina bude – ne samo brža i sigurnija prometnica, nego prometnica prilagođena standardima održivog prometa 21. stoljeća.
Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.