Uočljiv i pamtljiv projekt ne određuje samo kvaliteta materijala ili kreativnost nacrta, nego i stavka koja obično dolazi tek na kraju – hortikultura
Njegov tim čine agronomi i profesionalni cvjećari, a svakodnevno komunicira s krajobraznim arhitektima i inženjerima hortikulture. Gost Koordinacije je Dino Čeljo, osnivač i direktor Vrtnog centra Flora.
Jedanaest godina ste na čelu Flore, jednog od najuspješnijih vrtnih centara u Hrvatskoj. Kako ste se našli u svijetu biljaka?
Čeljo: U svijetu biljaka sam se našao potpuno slučajno. Prije 17 godina sam se prvi put susreo s biljkama kao direktor nabave u tadašnjoj tvrtki. Što se tiče Flore, ta je priča započela prije 11 godina s jednom malom cvjećarnicom u Mercatoru. Nakon toga smo krenuli s veleprodajom sobnog bilja, tegli. Potom je uslijedilo otvaranje još jedne cvjećarnice, a zatim i vrtnog centra.
Koliko je danas hortikultura važna komponenta u građevinskim projektima?
Čeljo: Hortikultura je postala važan segment krajobraznog projekta. Više je razloga zašto je tome tako. Prvi je taj što su sredstva utrošena u hortikulturu ona koja daju najveću vrijednost projektu u odnosu na cjelokupno utrošena sredstva.
Društvo sve više teži tome da budemo u skladu s prirodom i da smanjimo otisak ugljičnog dioksida. A kako ćemo najbrže smanjiti njegov otisak ako ne sadnjom što više biljaka u našem okolišu.
Neki inženjeri hortikulture su nam rekli da je Flora uvelike promijenila stvari na tržištu – da su projekti postali zanimljiviji baš zato što ste vi počeli nuditi drugačije biljke. Što vas je potaknulo da proširite asortiman?
Čeljo: Mi smo zapravo samo gledali što se događa izvan Hrvatske i kakvi su trendovi. Zatim smo sve to uvezli na hrvatsko tržište i našim potrošačima omogućili šarolikiji izbor biljki i tegli. Trenutačno surađujemo s pedesetak dobavljača, što rasadnika, a što veletrgovaca odnosno proizvođača sobnog te vanjskog bilja i tegli.
Usudit ću se reći da smo u ovih 11 godina do tada skupo bilje učinili cjenovno pristupačnijim i dostupnijim širem krugu ljudi.
Što je ključna stvar za uspješan hortikulturni projekt?
Čeljo: Ključno je da se ne režu budžeti predviđeni za hortikulturni projekt! Malo se šalim, ali to je česta pojava u građevinskim projektima jer je hortikultura stavka koja dolazi na kraju kad su sredstva već dobrano potrošena pa se onda štedi na njoj.
Nažalost, to je gruba realnost naše branše. No ako taj segment zanemarimo, možemo reći da je za uspješan hortikulturni projekt ključno planiranje u skladu s okolišem. Pod time mislim korištenje autohtonog bilja s obzirom na podneblje u kojemu se neki objekt gradi. Samim time se cijela građevina uspješnije uklopi u okoliš.
Kako suradnja između Vas i krajobraznih arhitekata te inženjera hortikulture izgleda u praksi? Koliko su zahtjevni?
Čeljo: Dobra je suradnja, mi smo svi u istoj branši. Jedino što svi često budemo uključeni na kraju projekta. Volio bih da nas se u projekt uključi od početka kako bismo mogli biti podrška i projektantima i investitorima na način da savjetujemo koje bilje je dobavljivo, kakve sve tegle postoje na tržištu i tome slično. Osim toga bismo tako lakše optimizirali budžet predviđen za hortikulturu ovisno o zamislima jednih i drugih.
Koji su aktualni trendovi po pitanju uređivanja interijera i eksterijera biljkama?
Čeljo: Trendovi su u eksterijeru i interijeru prilično slični. Sve češće se traže biljke koje nisu zahtjevne za održavanje. Tu prvenstveno mislim na sve vrste trava i trajnice za eksterijere odnosno fikuse i zamije za interijere.
U kojoj mjeri vrtni centar Flora nudi rješenja – od savjetovanja i projektiranja do izvedbe i održavanja ili?
Čeljo: Tako je, prvi korak je savjetovanje u izboru bilja. Osim toga savjetovanje po pitanju održavanja tog istog bilja. Trenutačno imamo 30 zaposlenih djelatnika koji su našim korisnicima podrška i prije i nakon kupovine, bez obzira je li riječ o krajobraznim arhitektima ili krajnjim potrošačima.
Kako vidite budućnost hortikulture u građevinskom sektoru i, u tom kontekstu, kako vidite budućnost Flore?
Čeljo: Za nas je budućnost izrazito svijetla. Potrošnja za hortikulturu iz godine u godinu raste, a mislim da je potencijal hrvatskog tržišta velik. Što se tiče Flore, svako toliko nas pitaju jesmo li prisutni u Rijeci, Splitu, Osijeku, međutim nažalost nismo. No kako je krenulo, možda razmotrimo otvaranje još jednog vrtnog centra u nekom od hrvatskih gradova.
Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.