Snježana Đurišić, ravnateljica Uprave za prostorno uređenje objašnjava što donose nove zakonske izmjene i kako će one utjecati na tijek i brzinu gradnje
S prvim danom 2026., donesene su promjene u gradnji i prostornom planiranju u Hrvatskoj. Na snagu su stupili novi Zakoni o gradnji, prostornom uređenju te energetskoj učinkovitosti. O ključnim zakonskim promjenama razgovaramo s ravnateljicom Uprave za prostorno uređenje Snježanom Đurišić.
Od 1. siječnja na snagu su stupila nova tri Zakona. Možemo li ukratko objasniti o čemu se tu radi?
Đurišić: Zakon o prostornom uređenju prije svega stavlja težište na zaštitu prostora. S dosadašnjim zakonskim rješenjima on nije u dovoljnoj mjeri bio zaštićen. Osim toga tu je uvođenje postupaka digitalizacije kroz izradu prostornih planova te ishođenje akata. Naposljetku nam je cilj do 2050. postići da sve zgrade imaju nultu emisiju ugljičnog dioksida. To je u najkraćem opisu cilj ovog reformskog paketa zakona koji je Vlada uputila Hrvatskom saboru.
Najavljeno je da će se građevinska dozvola moći dobiti odnosno izdati u roku od 30 dana. Je li to realno u praksi ili više možemo govoriti o idealu kojem bismo trebali težiti?
Đurišić: Ministarstvo već dugi niz godina, više od desetljeća razvija sustav „eDozvola“. Taj sustav se kontinuirano unaprjeđuje što kroz sami informacijski sustav, a što kroz zakonska rješenja. Novi Zakon o gradnji je bitno pojednostavio postupak izdavanja građevinskih dozvola, prije svega za obiteljske kuće, dakle građevine manjeg stupnja složenosti. Riječ je o građevinama na koje otpada 70 posto svih podnesenih zahtjeva.
Novina u cijeloj priči je postupak utvrđivanja posebnih uvjeta te uvjeta priključenja. Za ovu vrstu građevina je sada po prvi put Zakonom propisano koji su to posebni uvjeti i koje uvjete priključenja je za njih potrebno pribaviti. Uz to je sva dokumentacija koja se prilaže građevinskoj dozvoli bitno smanjena. Uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se prilaže idejni projekt, a glavni projekt je potrebno priložiti tek kod prijave početka građenja.
Tako da je sudjelovanje države i upravnih tijela kod izdavanja dozvole uvelike smanjeno. No ovdje se ne radi samo o bržem izdavanju dozvola, nego i svemu što se događa u tijeku građenja. U okviru sustava „eDozvola“ postoji modul „eGrađevinski dnevnik“ koji prati cijeli proces izgradnje. Do sada se prilikom bilo kakvih – makar i najmanjih – projektnih promjena moralo ići na izmjenu i dopunu građevinske dozvole. Danas to više nije potrebno sve dok ne radite promjene koje mijenjaju lokacijske uvjete. Sve takve izmjene odvijaju se razini investitora i projektanta te se evidentiraju u eGrađevinski dnevnik.
U Novskoj se upravo gradi veliki gaming centar koji se prostire na gotovo devet hektara. Što nam to može reći o važnosti decentralizacije Hrvatske?
Đurišić: Priča iz Novske je jednostavno fenomenalna, jedno svjetlo u medijskom prostoru. Nadam se da će taj projekt motivirati i ostale jedinice lokalne samouprave. Mislim da je ključno da bude što više ovakvih projekata koji mladima omogućavaju perspektivu ostanka u Hrvatskoj.
Gradovi i općine imaju tri godine za izradu urbanističkih planova. Što će se dogoditi ako to ne učine i gube li na neki način lokalne samouprave time kontrolu?
Đurišić: Mi smo ovim zakonskim rješenjem s jedne strane htjeli uvesti red u prostor. S druge strane je cilj bio probuditi jedinice lokalne samouprave i pozvati ih na odgovornije planiranje. Odredili smo rok koji smo smatrali primjerenim za izradu tog urbanističkog plana uređenja jer je riječ o građevinskim površinama koje su jedinice lokalne samouprave kao takve odredile, a koje je potom kupio netko s jasnim ciljem da ondje nešto izgradi.
Dakle, rok je tri godine da se u tom razdoblju izradi prostorni plan nakon iskaza investitora za gradnju i dokaza da je on osim financijski sposoban, u stanju ispuniti propisane zakonske odredbe.
Prema novim zakonima, priuštivo stanovanje treba se uklopiti u postojeća naselja. Što to konkretno podrazumijeva?
Đurišić: O priuštivom stanovanju je bilo puno govora, a bit će ga još i više. Cilj je da sve građevine priuštivog stanovanja pronađu svoje mjesto unutar postojećih građevinskih područja. Uz te građevine je potrebna i društvena infrastruktura – škole, vrtići, prometna infrastruktura. Ako to neće biti moguće, Zakon o prostornom uređenju određuje alternativne površine na kojima se treba tražiti prostor za smještaj takvog tipa građevina.
Jedna aktualnost za kraj – u kakvom je stanju zgrada Vjesnika?
Đurišić: Zgrada Vjesnika je svakodnevno u sve lošijem stanju. Ministarstvo je svjesno svih potencijalnih rizika koji prijete Vjesniku. Proveden je žurni postupak javne nabave u kojemu su prikupljene ponude. Svima je poznata informacija da je na odabranu ponudu uložena žalba tako da čekamo reakciju DKOM-a. Ministarstvo će dalje postupati u skladu s njihovom odlukom.
Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.