Mapei Croatia – tvrtka se na hrvatskom tržištu pojavila 2002., a danas slovi kao jedan od lidera na tržištu građevinskih materijala.
Turistička sezona u Hrvatskoj traje sve duže, a za to su zaslužni i veliki građevinski projekti. U današnjem Notesu imamo čak tri gosta. Prvi je Jozo Grgić, direktor tvrtke Mapei Croatia, čovjek koji je na njenom čelu od 2002. godine i početaka sa samo dvoje zaposlenika sve do danas kad tvrtka broji više od 40 zaposlenika.
Uz njega i Marko Iveković, stručni suradnik za liniju graditeljstva i čovjek koji je imao ulogu na svim značajnim projektima na kojima je Mapei sudjelovao zadnjih godina. I za kraj razgovaramo s Majdom Lukić Štampalija, voditeljicom marketinga u Mapei Croatia.
Mapei je na hrvatskom je tržištu sad već pune 23 godine. S obzirom na to da ste tu od početka, kako je izgledao taj put i kako se Mapei kroz godine pozicionirao kao jedan od lidera na domaćem tržištu?
Grgić: Prije no što vam odgovorim na ovo pitanje, prisjetit ću se Mapeijevih početaka u Italiji odakle je brand i potekao. U Milanu je 1937. gospodin Rodolfo Squinzi osnovao Mapei. Bio je to čovjek koji je već tada imao viziju, znanje i vještine pokrenuti jednu takvu priču i održati je do danas kada je tvrtka Mapei zaista jedan od lidera na tržištu građevinskih materijala.
Na početku je to bila mala manufaktura sa svega sedmero zaposlenih koji su proizvodili boje za primjenu u graditeljstvu. Danas govorimo o 12 i pol tisuća zaposlenika u 54 zemlje i 93 tvornice koji godišnje uprihode 4,2 milijarde eura.
U Hrvatskoj se Mapei pojavio 2002.
Koji je recept za uspješno poslovanje u građevinarstvu?
Grgić: Definitivno praktično i teorijsko znanje naših zaposlenika koji su svi redom stručnjaci u svom poslu. Zatim njihovo iskustvo s gradilišta prije nego što su se zaposlili u Mapeiju. Na koncu to dovodi do sposobnosti da se klijentima ponude prava rješenja i to tržište prepoznaje. Ta rješenja podrazumijevaju podršku naših djelatnika, ne samo iz ureda, nego i na gradilištima diljem zemlje.
Spomenuli ste ranije da Mapei nudi više od 7700 proizvoda. Koja rješenja biste izdvojili?
Grgić: Svi ovi proizvodi grupirani su po linijama, njih više od 23. Primjerice program proizvoda za pripremu podloga i postavu obloga od keramike. U ovu grupu ne spadaju samo ljepila, nego i materijal potreban za ravnanje te krpanje površina, zatim hidroizolacije pogotovo kad su bazeni, kupaonice, terase ili balkoni u pitanju. Osim toga bih spomenuo i proizvode namijenjene sanaciji inženjerskih objekata – betonskih konstrukcija, vijadukata, mostova, nadvožnjaka i slično. S tim proizvodima smo već 2005. ušli u projekt sanacije Krčkog mosta.
Kao treću liniju proizvoda bih istaknuo proizvode za sanaciju povijesnih objekata. Riječ je o proizvodima koji su se koristili i prije potresa prilikom redovitih sanacija takvih građevina. Bili smo u mogućnosti uzeti uzorke materijala vezivnih sredstava korištenih prije 150-200 godina te od njih u našim laboratorijima izraditi recepture poboljšanih verzija koje će se dalje koristiti u sanaciji povijesnih građevina. Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa taj je asortiman proširen proizvodima za ojačanje građevina.
Iza vas su tisuće projekata, a neki od njih praktički su nacionalni simboli. Koji od njih su Vama ostali u najboljem sjećanju?
Grgić: Raditi na Kneževom dvoru u Dubrovniku, zatim i na Hvarskom Arsenalu te dvorcu Eltz nešto je što te ispuni, ne samo kao inženjera, nego i kao osobu. Puno je tu projekata iza nas. Govoreći o razdoblju nakon potresa, istaknuo bih zagrebačku crkvu svetog Franje Asiškog na Kaptolu te Zagrebačku katedralu.
Mapei je od početka prisutan u protupotresnoj obnovi. Koja su Vaša iskustva s terena?
Iveković: Zagrebački potres definitivno nikoga nije ostavio ravnodušnim. Nama se on pokazao kao dobra prilika za širenje znanja. Za nas je olakotna okolnost bila ta što smo znanje talijanskih kolega odmah mogli primijeniti na hrvatskim projektima obnove tako da smo intenzivno bili uključeni na gradilištima u tim prvim fazama radova. Tu smo osim proizvodima doprinijeli u projektantskom smislu davanjem rješenja kako i na koji način sigurno ojačati pogođene građevine.
Isto je bilo i kod Zagrebačke katedrale. Prije nego što su krenuli radovi smo savjetodavno bili uključeni u projekt njezine obnove.
Nedavno ste dobili ETA certifikate za nekoliko Mapei sustava ojačanja. Što to konkretno znači za struku i praksu na gradilištu?
Iveković: ETA certifikat je krovni dokoument tehničke dokumentacije koji bi jedan proizvođač čak i morao imati. Ispitivanja za njegovo dobivanje traju duži vremenski period, tako da je čak i jedan Mapei kao pionir u tom području tek sad uspio objediniti sva ta ispitivanja. Ona jednom rječju znače kvalitetu i dokaz su umjetnog starenja materijala te pokazatelj koliko će on kroz niz godina eksploatacijom moći zadržati svoja svojstva.
Održivost je postala važna tema u svim sektorima, pa tako i u građevini. Kako Mapei pristupa toj temi?
Lukić Štampalija: Za Mapei održivost nije samo trend, nego način poslovanja od koje se sastoji strategija tvrtke. Održivošću se u Mapeiju bavimo već godinama, a sve kreće od mjerenja. Mjerenja svakog pojedinog proizvoda gdje se podešavaju formulacije kako bismo dobili završne proizvode koji će imati što manji negativan utjecaj na okoliš. Poznato je da se u građevinarstvu emisije štetnih plinova ne mogu svesti na nulu, tako da u Mapeiju onaj dio koji ne možemo ukloniti kompenziramo kupnjom certificiranih ugljičnih kredita za podršku projektima pošumljavanja, obnovljivim izvorima energije te bioraznolikosti.
Tako je još prije deset godina Mapei proizveo prvo ljepilo za keramičke pločice čije su emisije u potpunosti kompenzirane. To je naša filozofija poslovanja i način na koji naših 36 laboratorija svakodnevno funkcionira.
Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.