Domagoj Osrečak je arhitekt na čelu građevinske tvrtke s više od 200 zaposlenih. Specijalizirao se za izvođenje najsloženijih radova, a upravo radi jedinu crkvenu novogradnju u Hrvatskoj koja je ponovno – neuobičajen primjer projektnog rješenja.
Gost rubrike Notes u Koordinaciji je Domagoj Osrečak, direktor tvrtke s kojim smo prije godinu dana razgovarali o gradnji crvenim betonom, a danas smo pripremili još zanimljivije teme.
Kako je biti arhitekt na čelu građevinske tvrtke? To nije baš uobičajena situacija.
Osrečak: U pravu ste, nije. S jedne strane, ostalim sudionicima u gradnji poput investitora ili projektantima to zna biti drago. S druge strane, ponekad projektantskoj strani to zna biti otegotna okolnost. Teško mogu reći da ima sredine. U svakom slučaju, u mojem svakodnevnom radu mi to daje jednu drugu perspektivu jer nemam samo rigidnu percepciju inženjera građevinarstva. Budući da pitanja sagledavam i na kreativan način, to često dobro dođe upravo prilikom suradnje s ostalim građevinskim inženjerima. Naposljetku, mislim da zbog spajanja obje uloge potičem kritičko razmišljanje jer se trudim objektivno sagledati kako se nešto može kvalitetnije izvesti, ali i projektirati.
Govoreći o svim dionicima gradnje na gradilištu, tko je glavni odgovorni? Je li to investitor, izvođač radova, projektant, predstavnik nadzora?
Osrečak: Iz perspektive izvođača bih rekao da smo to mi premda je investitor na vrhu piramide, pokretač cijele priče i onaj koji financira projekt. Međutim, u trenutku kad gradilište zaživi i kad se taj projekt krene materijalizirati, izvođač je onaj koji izvodi radove, nameće tempo te aktivira sve ostale dionike gradnje. Osim toga, na gradilištu izvođač snosi i kaznenu i materijalnu odgovornost.
U ovom trenutku aktivno Vam je gradilište u Gračanima na izgradnji novog pastoralnog centra. Što nam možete reći o tom projektu?
Osrečak: To mi je vrlo drag projekt jer je riječ o trenutačno jedinoj crkvenoj novogradnji u Zagrebu. Ono što taj projekt čini posebnim jesu njegova arhitektura i konstrukcija. Imamo armirano-betonsko višeetažnu školjku nepravilnog tlocrtnog oblika, visokih zakrivljenih zidova.
SDMS kao da se specijalizirao za izvođenje onih najsloženijih radova. Prošle godine smo razgovarali s Vama o izvođenju vidljivog crvenog betona. Dokle su stigli radovi na tom projektu i kakve su reakcije?
Osrečak: Radovi su pri kraju, a dovršetak projekta očekujemo do ljeta ove godine. Reakcije su odlične što me posebno veseli jer je i za nas taj projekt u početku bio velika nepoznanica. Riječ je o složenom i kompleksnom arhitektonskom rješenju, ali mislim da smo dobro izveli taj zadatak. Investitor je zadovoljan rezultatima, a govorimo o Nijemcu koji dolazi iz zemlje navikle na visoke standarde prilikom izvođenja građevinskih radova. Projektanti su tu isto odradili vrhunski posao tako da mislim da jedni drugima možemo čestitati na tom projektu.
Mladi ste lider u građevinskoj tvrtki s više od 200 zaposlenika. Što Vam predstavlja najveći izazov?
Osrečak: Ljudi. Mislim da nekada direktori nisu imali toliki izazov s radnom snagom i djelatnicima kao što ih imamo danas. Trudimo se da nam zaposlenici budu zadovoljni uvjetima i atmosferom rada, da im pokažemo da su nam važni i da vidimo njihov doprinos. Sve kreće od jedne osobe, bez obzira tko ona bila. Ako samo jedna osoba krene dugoročno ispoljavati svoje nezadovoljstvo, pa čak i agresiju, to dovodi do lančane reakcije, a posljedično i do kaosa u cijeloj organizaciji.
Trenutačno je jedno od najpraćenijih gradilišta, odnosno rušilišta u Zagrebu ono oko zgrade Vjesnika. Što vidite na tom prostoru u budućnosti?
Domagoj Osrečak: S obzirom na geografsku lokaciju koju Vjesnik i cijeli kompleks imaju u Zagrebu, nadam se da će se u bliskoj budućnosti taj prostor adekvatno iskoristiti jer unatoč spomeničkoj, graditeljskoj i arhitektonskoj baštini same zgrade, činjenica je da je ona zadnjih dvadesetak godina sustavno propadala.
S obzirom da je država većinski vlasnik te nekretnine, ondje vidim prostor za državne institucije, a možda čak i gradske. Lokacija je odlično prometno povezana s ostatkom Zagreba. Mogu se ondje izgraditi stanovi i uredi, ali smatram da bi taj prostor trebao zadržati javnu namjenu. Eventualno da se privatna namjena uklopi u manjem omjeru kako bi prostor živio i noću, a ne samo tijekom dana.
Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.