Što je nZEB gradnja, kako izgleda građevina koja troši ravno nula posto energije i koji su principi takve izgradnje, razgovaramo u temi tjedna.
Gost rubrike #Notes u novoj epizodi Koordinacije je čovjek koji sve zna o gradnji građevina koje vaše režijske troškove čine prihvatljivijima. Prava adresa za ovu temu je Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje: Fond).
Na koji način je Fond povezan s nZEB-om?
Na razne načine, i teoretski i praktično, ako mogu to tako reći. Teoretski naravno jer smo uključeni u sve programe kojima je za cilj uštedjeti energiju, odnosno smanjiti potrebu za njom, a onda tu energiju namaknuti na učinkovit, prirodno prihvatljiv način. Praktično kroz programe u kojima smo sudjelovali kao partner ili sponzor. Primjer je projekt MUZA koji je pokrenuo Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Muze su svima poznate kao grčke božice koje su nadahnjivale umjetnike. Međutim, postoji muza čiji je posao nadahnjivati projektante i izvođače građevinskih radova. Ova je obišla cijelu Hrvatsku, a mi smo je uhvatili u Koprivnici.
Kolika su financijska ulaganja u prilagodbu građevina održivim standardima?
Što se tiče Fonda, ulaganja se svode na financiranje energetskih obnova. Ona se mjere u stotinama milijuna kuna, odnosno u milijunima eura. Želimo građevine koje su energetski neučinkovite privesti suvremenijim standardima i dovesti ih na razinu novogradnje koja se trenutačno radi.
I sami ste arhitekt po struci. S kojim se izazovima suočavaju projektanti u projektiranju nZEB građevina? Koje su to razlike u projektiranju u odnosu na ostale građevine?
Trenutačno zapravo nema razlike. S projektantske strane je izazov utoliko što je u vrijeme kad se nZEB počeo spominjati i najavljivati sve zvučalo kao kakva svemirska tehnologija ili nešto poprilično zahtjevno. Nešto što će svima donijeti nekakve nove okolnosti i nepoznanice, međutim čini mi se da se to s vremenom vrlo jednostavno prihvatilo i počelo koristiti. Posebno od kad je postalo i zakonska obveza. Prema aktualnom Zakonu o gradnji sve nove građevine se projektiraju prema nZEB standardu. Sjećam se razdoblja kad se o tome tek počelo govoriti i kad je djelovalo kao da će se svi projekti najednom morati drugačije promišljati što, kako se kasnije potvrdilo, nije ispalo tako.
Što nZEB znači za jednog građevinara, odnosno kako su se građevinari prilagodili novim principima gradnje?
Ovakav tip nZEB gradnje podrazumijeva kvalitetniju izvedbu radova, nego što je to bilo prije. Ponajviše u smislu postavljanja vanjske stolarije i njezinog brtvljenja. Dakle osiguravanja zrakopropusnosti, odnosno sprečavanja zrakopropusnosti građevine. Izvedba fasadnih sustava radi se prema strogo određenim normama. Svakako nZEB gradnja podrazumijeva kvalitetniju izvedbu jer znači kontrolirane uvjete gradnje i naravno korištenja tog prostora kasnije.
Koliko je vremena potrebno da bi krajnji korisnik osjetio pogodnosti života u energetski obnovljenoj građevini i o kojim prednostima govorimo?
Naši korisnici najčešće kažu da čim krenu u obnovu već osjete neke dobrobiti. Vjerojatno je to dobrim dijelom subjektivno, ali objektivno – čim se završe radovi i napravi fasada na kući, što je najčešća mjera koju sufinanciramo, značajne su razlike. Čak se mnogi naši korisnici iznenade koliko im je ljeti ugodnije. Kad se radi o hlađenju prostora, iznenade se koliku to prednost, odnosno veću ugodnost boravka donosi. Dakle, čim se izvedu radovi, naši korisnici osjete poboljšicu, a ona se manifestira i u računima za energente.
Kakav je do sad bio odaziv u pozivu na energetsku obnovu, koliko je kuća energetski obnovljeno?
Svi ti pozivi poluče veliki interes jer su nam naši životni prostori svima važni. A kad postoji sufinanciranje – pogotovo u ovako velikom postotku, logično je očekivati da će mnogi to pokušati ostvariti i mnogi to i uspijevaju. U zadnjih desetak godina ili nešto manje koliko Fond provodi ovakve programe, nekakvih tridesetak tisuća obiteljskih kuća je energetski obnovljeno u većoj ili manjoj mjeri. To naravno ovisi o vlasnicima kuća, odnosno na koje se sve radove odluče. Uz to imamo više tisuća kuća na koje smo postavili OIE sustave, znači sustave grijanja ili hlađenja, fotonaponske elektrane i slično.
Uskoro kreće novi poziv za sufinanciranje obiteljskih kuća u energetskoj obnovi. Tko se može prijaviti na projekt „Kuća časti“?
Na projekt „Kuća časti“ koji smo tako simpatično nazvali mogu se prijaviti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća s prebivalištem na adresi s kojom se prijavljuju. Dakle, važno nam je sufinancirati kuće u kojima se živi. Smanjujemo energiju ondje gdje se ona troši, a ne gdje se ne troši. Kuće koje vlasnici ili suvlasnici prijavljuju moraju biti legalizirane i u njima se ne smije obavljati nikakva gospodarska djelatnost. Nisu nam prihvatljivi iznajmljivači ili proizvodni pogoni s nekim malim stambenim dijelom, nego klasične obiteljske kuće kojih je u Hrvatskoj velik broj.
Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na naš YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.