Malo tko može ostati imun na spomen zagrebačke Klinike za dječje bolesti poznatije i kao Klaićeva. U zadnje četiri godine preživjela je dva potresa i jedno olujno nevrijeme, a nastala šteta još uvijek se sanira. U kakvom je stanju bolnica te o budućim planovima, ekipi Koordinacije otkrio je njezin ravnatelj, prof. dr. sc. Goran Roić, dr. med.
Posljednje četiri godine Vam stvarno nije bilo jednostavno. U kakvom je sada stanju bolnica, je li šteta sanirana?
Roić: U pravu ste. Prošle godine bile su obilježene COVID infekcijom, a uz to su oba potresa ostavila traga na bolnici. Imali smo i poplavu u podrumskim prostorima. No, mogu s ponosom reći da su se zahvaljujući entuzijazmu naših djelatnika sve bolničke aktivnosti cijelo vrijeme odvijale. Svi mali pacijenti bili su opskrbljeni.
U ovom trenutku obnavljamo tri od četiri zgrade ovog bolničkog kompleksa. Radovi su pri kraju i mislim da u okvirima sadašnje bolnice na ovoj lokaciji možemo očekivati da ona uskoro bude u punom pogonu, dakle potpuno funkcionalna.
Ove godine bi se trebali konkretizirati daljnji koraci po pitanju Nacionalne dječje bolnice u Blatu. Imate li informaciju o tome kad možemo očekivati prvu lopatu?
Roić: Ne samo da imam informaciju, nego naš bolnički tim aktivno sudjeluje u osmišljavanju koncepta te bolnice. Gotova je studija izvodljivosti i u tijeku je izrada idejnog projekta. Riječ je o greenfield projektu, odnosno o dva potpuno nova bolnička objekta od ukupno 98 tisuća kvadratnih metara sa svim djelatnostima pedijatrijske dječje medicine. Dakle, jedna vrlo moderna bolnica kojoj se jako veselim.
Ako me pitate o dinamičkom planu, u 2028. godini bi prva faza projekta trebala biti privedena kraju. Tada bismo trebali imati funkcionalnu dječju bolnicu. Zatim s odmakom od dvije godine očekujemo dovršenje i drugog bolničkog objekta, poznatog i kao “maternity“ ili zaštita majki.
Priča s bolnicom u Blatu traje već desetljećima. Nakon svih turbulencija, sad kad smo korak bliže realizaciji projekta, moram Vas pitati što ta bolnica Vama znači – kao doktoru, ali i roditelju?
Roić: Jako puno! Ova bolnica u kojoj danas radimo je jako stara. Fischerova zgrada je počela raditi 1952. godine kao dječja bolnica. U njoj radimo i skrbimo za djecu 365 dana godišnje od 0 do 24. Tu su još i tri objekta koja su kasnije nadograđena. Međutim, to je već prošlo one gabarite koje bi trebala imati suvremena dječja bolnica. I naravno, treba nam puno više prostora za rad – za nas i našu djelatnost te za naše pacijente. I prostor i pristup i parkirališna mjesta. Da bi bolnica bila onakva kakvu naša djeca zaslužuju.
Prošle godine premijerno je održana Humanitarna večer građevinara u kojoj se građevinski sektor udružio ne bi li prikupio sredstva za obnovu objedinjenog hitnog bolničkog prijema dječje bolnice u Klaićevoj. Ove godine isti plemeniti cilj postavljen je za odjel dječje hematoonkologije KBC-a Zagreb. Detalje doznajte u prilogu.
Prošle godine na 1. Humanitarnoj gala večeri građevinara prikupljena su sredstva za obnovu hitnog prijema. Kako ovaj prijem sada funkcionira u odnosu na razdoblje prije obnove?
Roić: Objedinjeni hitni bolnički prijem je najopterećeniji dio bolnice i to u cijeloj Republici Hrvatskoj. Govorimo o pedesetak tisuća pacijenata godišnje. Naravno, trebalo ga je učiniti funkcionalnijim, kvalitetnijim, opremljenijim. Tu nam je izrazito dobro došla pomoć građevinara Hrvatske kojima i ovim putem zahvaljujem na njihovoj humanitarnoj akciji. Zasad smo uspjeli obnoviti pola hitnog prijema, a druga polovica tek slijedi.
Nismo si mogli dopustiti da prekinemo rad hitnog prijema jer nitko drugi ni u Gradu Zagrebu niti u Zagrebačkoj županiji ne može preuzeti toliki broj pacijenata. Zato smo radove podijelili u dvije faze. Sada nakon obnovljenog pedijatrijskog dijela slijedi i obnova kirurškog hitnog objedinjenog prijema.
Što Vam još nedostaje u bolnici da biste bolje funkcionirali u svakodnevnom radu?
Roić: Razgovarali smo o Nacionalnoj dječjoj bolnici u Blatu. Naravno, dok smo ovdje, pokušavamo za svaki dio bolnice i svaku bolničku djelatnost omogućiti što bolje uvjete. Voljeli bismo imati dječji infektološki odjel – posebno nakon svih COVID i sezonskih respiratornih infekcija, odnosno biti kompletiraniji u tom smislu. Tome se svakako nadam u novoj Nacionalnoj dječjoj bolnici. Uz to bi bilo dobro imati kvalitetnije infrastrukturne uvjete poput parkirališta i boljeg pristupa bolnici.
Kad razmišljate o primjerima dobre prakse, bilo da je riječ o obnovljenim ili nanovo izgrađenim bolnicama – što biste izdvojili?
Roić: Dojmio me se nedavni posjet riječkoj Bolnici za majku i dijete gdje sam nazočio njezinom otvorenju. Bolnica je kapacitetom prilagođena potrebama grada i županije.
Kad zamišljate idealnu verziju bolnice u Klaićevoj – kako ona izgleda?
Roić: Za mene je moderna bolnica u Klaićevoj zapravo taj budući projekt Nacionalne dječje bolnice u Blatu. Upravo je glavnina te bolnice ovaj bolnički kompleks u Klaićevoj, samo u novom ruhu. Riječ je o svjetskom konceptu jedne dječje bolnice i dokazano najboljem kojeg poznajem.
Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.