Digitalna usluga u funkciji je od 1. 1. 2022., a s prvim danom siječnja 2023. postaje obvezna za sve sudionike u gradnji.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je s ciljem lakše realizacije investicijskih projekata, a u sklopu Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU), izradilo novu e-uslugu pod nazivom eGrađevinski dnevnik. Cjelokupni razvoj modula eGrađevinski dnevnik financiran je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kroz projekt “Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) i njegovi moduli”. Vrijednost projekta je 4,85 milijuna kuna, a 85 posto sredstava osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
eGrađevinski dnevnik je usluga namijenjena praćenju procesa građenja – od prijave početka građenja do procesa tehničkog pregleda izgrađene građevine, odnosno izdavanja uporabne dozvole. Usluga je u potpunosti digitalizirana i omogućuje vođenje Građevinskog dnevnika elektroničkim putem, a cilj joj je podizanje razine kvalitete građenja te povećanje dostupnosti kvalitetnih informacija na jednom mjestu.
Više o ovoj usluzi rekao nam je ravnatelj Uprave za nadzor, žalbe, razvoj informacijskog sustava i digitalizaciju pri Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine – Danijel Meštrić.
Danijel Meštrić
O digitalnoj usluzi eGrađevinski dnevnik
Meštrić: Usluga eGrađevinski dnevnik u funkciji je od 1. 1. 2022. Ako elektronički vodite gradilište, ono se već zakonom primjenjuje. Mi smo kao resorno Ministarstvo dali prijelazno razdoblje od šest mjeseci da se ne mora koristiti eDnevnik i da se vodi po starom sve do 30. lipnja 2022. U suradnji s komorama i ostalim tijelima intenzivno smo radili edukacije još za vrijeme pandemije koronavirusa pa smo odlučili da ćemo prolongirati za šest mjeseci, odnosno do 1. siječnja 2023. Sva ona gradilišta koja su u eDnevniku ona rade po novome.
eDnevnik je digitalna reforma, odnosno transformacija starog dnevnika u digitalnu formu. Međutim, iako smo krenuli s nazivom eDnevnik, to se pretvorilo u naziv eGradilište. Cijela dokumentacija s kojom dolazite na tehnički pregled, sadržana je u eDnevniku – od prijave početka do samog tehničkog pregleda. Ne možemo govoriti o fizičkom građevinskom dnevniku, nego i o završnim izvješćima, pisanim izjavama i svim ostalim dokumentima koji su potrebni za tehnički pregled. Pripremili smo i jedno izvješće s gradilišta koje danas zakon i ne prepoznaje, a odnosi se na popunjavanje na tehničkom pregledu. Cijelu tu priču smo zaokružili i želja nam je u drugoj fazi da ne bude tehničkog pregleda. Ako smo kroz eDnevnik uredno vodili bilješke i prikupili dokumentaciju, tada možemo korsititi e-konferenciju. Želimo da u prvoj fazi ljudi što lakše prijeđu iz starog u novi sustav, tu imamo jako puno problema i tih praksi koje su se razvile u posljednjih 30 godina. U Varaždinu vrijedi jedno, u Osijeku drugo, u Splitu treće. eGrađevinski dnevnik omogućuje da svi rade po istim pravilima koje smo mi isprogramirali u sustav.
Prednosti i nedostaci eGrađevinskog dnevnika
Meštrić: Glavna prednost eGrađevinskog dnevnika je operabilnost – svi sudionici u gradnji ulaze u istu aplikaciju, uglavnom na tabletima. Kolega koji u Splitu ima gradilište ne treba čekati nadzor iz Zagreba da mu se nešto odobri, on to čini putem aplikacije. Bitno je jednostavnije upravljati gradilištem i dokumentima. Dokumentacija na gradilištu mora biti u eSustavu – dozvole, prijave, kompletna projektna dokumentacija. To su nemjerljive prednosti.
Struka nam je izdvojila problem neujednačenosti poslovanja u Hrvatskoj. Svi moramo biti jednaki, u Osijeku i u Puli. Tu nastaje problem pa se neki ljudi moraju prilagođavati. Drugi problem je nazivlje – tko je inženjer gradilišta, tko je glavni inženjer, tko je voditelj radova. Sve smo pobrkali. Ljudi uopće ne znaju što su oni na gradilištu, onda se čudimo na sudu.
Ako je izvođač, obrt ili pravna osoba, jedan rad ima voditelja radova. Čim uvodi drugi rad, sustav ga pita za inženjera. Sustav zove komoru za ovlaštenja. Uvodimo drugog izvođača, sustav automatski pita tko je glavni, imenuje glavnog. Sustav će dnevnik staviti u poddnevnik dok se jasna pravila na gradilištu ne definiraju.
Kako funkcionira eGrađevinski dnevnik
Meštrić: Unutar eDnevnika sadržana je i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine. Mi smo dali predefinirani obrazac i predloške, svi će pisati standard. Nećete više morati pisati izjavu u Wordu, sustav je generira i vi je digitalno potpišete. Slično je i sa završnim izvješćem nadzornih inženjera koje je također propisano pravilnikom i bez njegovog popunjavanja nema zelene tipke.
Poslodavci neće morati zapošljavati dodatne ljude zbog eGrađevinskog dnevnika, sve ostaje isto, voditelj radova i nadzorni inženjer vode dnevnik – bez ovjere nadzornog inženjera, nema zatvaranja lista eDnevnika. Tog dana se mora popuniti sve što je potrebno. Ako danas niste upisali, dnevnik vam daje rok od 30 dana da taj list zatvorite. Ako niste 30. dan to upisali, neće vam dati da 31. dan krenete dalje.
Sve životne situacije su predviđene, ali uvijek postoji povijest. Od tog do tog datuma je bio zadužen taj inženjer, a drugi preuzima poslove koje je prethodni radio. Kroz eDnevnik se vidi hodogram. Novina je i prihvaćanje uloge – iz Komore su nam rekli da je bilo i zloupotrebe – netko je bio na gradilištu inženjer, a nije znao. Kada je riječ o građevinskoj dozvoli, važno je zapamtiti = jedna Građevinska dozvola – jedan dnevnik – jedna uporabna dozvola. Tu priča počinje i tu priča završava. Dozvola se tijekom izvođenja može izmijeniti i dopuniti, može se promijeniti investitor, može se poništiti i ukinuti. Ljudi često brkaju da izmjenom građevinske dozvole moraju ishoditi novu dozvolu.
Građevinski dnevnik je skup poddnevnika po pojedinim vrstama radova. Kako vi pridodajete izvođača i nadzor, tako se stječu uvjeti za poddnevnik. Pokrenuti građevinski dnevnik znači prijaviti početak građenja.
Više o ovoj temi pogledajte u prilogu koji je pripremila Koordinacija.